Bugarska odbacila veće poreze na kockanje: prevladava bojazan od rasta crnog tržišta

Bugarska vlada službeno je odbacila prijedloge oporbenih stranaka za povećanje poreza na kockanje i uvođenje još strožih pravila oglašavanja. Odluka dolazi u vrijeme kada zemlja pregledava svoj Zakon o kockanju, a dužnosnici upozoravaju da bi pretjerani financijski pritisak na licencirane operatere mogao polučiti kontraproduktivne rezultate. Održavanjem stabilnih poreznih stopa, vlada nastoji zaštititi legalno tržište od preuzimanja od strane nelicenciranih offshore konkurenata, koji već drže značajan dio domaće industrije.

Rasprava u bugarskom parlamentu naglasila je napetost između fiskalnih ciljeva i tržišne stvarnosti. Dok su neki politički tabori zahtijevali veće doprinose od sektora kako bi napunili državnu blagajnu, Ministarstvo financija ostalo je usredotočeno na dugoročno zdravlje reguliranog tržišta. Ovaj oprezni pristup odražava rastuće razumijevanje među europskim regulatorima da postoji točka preokreta gdje oporezivanje postaje kontraproduktivno za zaštitu potrošača i tržišni integritet.

Brojke i činjenice

Prijedlozi koji su odbijeni, a koje su uglavnom zagovarale stranke Demokratska Bugarska i Nastavljamo s promjenama, imali su za cilj povećati porez na bruto prihod od igara na sreću (GGR) s trenutnih 25 posto na 30 posto. Dodatno, oporba je tražila gotovo udvostručenje naknada koje plaćaju operateri. Zamjenica ministra financija Ljudmila Petkova čvrsto se usprotivila tim mjerama, ističući da su porezi na online igre na sreću već povećani s 20 na 25 posto ranije ove godine. U kombinaciji s 10-postotnim porezom na dobit, tvrdila je da industrija već značajno doprinosi.

“Prijedlog na prvi pogled zvuči vrlo dobro, ali stvarni učinak mjere bio bi prijenos igrača s legalnog na ilegalno tržište. Udio sivog sektora na tržištu kockanja trenutno iznosi oko 40 posto. Većina zemalja primjenjuje porez od 20 ili 25 posto. Svako povećanje poreza na kockanje dovodi do povećanja sivog sektora.” - Ljudmila Petkova, zamjenica ministra financija, Bugarska

Prema vladinim podacima, stopa kanalizacije u Bugarskoj trenutno iznosi približno 60 posto. To znači da je 40 posto tržišta već izgubljeno sivom sektoru. Dužnosnici su istaknuli da većina europskih nacija održava porezne stope u rasponu od 20-25 posto kako bi osigurale da legalni operateri mogu ostati konkurentni protiv offshore stranica koje izbjegavaju lokalne poreze i propise.

Pozadina

Zakonska bitka dotaknula je i oglašavanje. Od travnja 2024. Bugarska provodi sveobuhvatnu zabranu oglašavanja kockanja na televiziji, radiju i tiskanim medijima. Vanjsko oglašavanje ograničeno je na panoe koji moraju biti udaljeni najmanje 300 metara od obrazovnih ustanova i ustanova usmjerenih na mlade. Trenutno je oporba željela ukloniti preostale rupe u zakonu, ali vlada je inzistirala na održavanju statusa quo dok se nastavlja šira revizija Zakona o kockanju.

Oporbeni zastupnik Venko Sabutev izrazio je oštru kritiku tijekom sastanaka odbora, optužujući vladu za nedosljednost u svojim zakonodavnim prioritetima. Postavio je pitanje zašto se neki zakoni mogu brzo izmijeniti putem prijelaznih odredbi, dok Zakon o kockanju ostaje nepromijenjen unatoč pozivima na strože socijalne zaštite.

“Kako ste mogli izmijeniti Zakon o radu putem prijelaznih i završnih odredbi, a ne biti u mogućnosti izmijeniti Zakon o kockanju i zaustaviti oglašavanje kockanja putem istog mehanizma? Dosta s tom hipokrizijom.” - Venko Sabutev, zastupnik oporbe, Nastavljamo s promjenama

Unatoč odbacivanju povećanja poreza na GGR, vlada nastavlja s planom stavljanja affiliate partnera za kockanje pod državni nadzor. Proračun za 2026. uključuje prijedlog godišnje naknade za licenciranje od 6.000 eura za affiliate partnere plus varijabilni porez od 10 posto na provizije. Očekuje se da će ovaj potez generirati oko 100 milijuna eura godišnjih prihoda, pokazujući da država traži alternativne izvore prihoda bez izravnog gušenja primarnih operatera.

Zašto je to važno za njemačke igrače

Za igrače u Njemačkoj, bugarska situacija je odraz tekućih borbi s Međudržavnim ugovorom o kockanju iz 2021. Njemačka već ima neka od najviših poreznih opterećenja u Europi, posebno 5,3 posto poreza na promet za automate, što je daleko agresivnije od modela temeljenog na GGR-u koji se koristi u Bugarskoj. Priznanje bugarskih dužnosnika da je 40 posto crnog tržišta ozbiljna prijetnja trebalo bi poslužiti kao upozorenje njemačkim kreatorima politike.

Njemački igrači koji koriste stranice licencirane od strane GGL-a podliježu ograničenju od 1 € po vrtnji i ograničenju mjesečnih depozita od 1.000 € kod svih operatera, nadziranim putem LUGAS sustava. Kada legalne ponude postanu previše restriktivne ili skupe zbog prijenosa poreza, igrači često traže stranice pod okriljem MGA ili Curacao. Bugarska odluka da se kanalizacija stavi ispred neposrednih poreznih dobitaka strategija je koja se fokusira na zadržavanje igrača unutar sigurnog, reguliranog okruženja gdje alati poput OASIS-a zapravo mogu funkcionirati.

Što to znači za GGL-licencirane kockarnice

Licencirani operateri u Njemačkoj nalaze se u sličnoj situaciji kao oni u Bugarskoj, iako s još užim maržama. Odluka u Sofiji o zaustavljanju povećanja poreza pokazuje pragmatičnu spoznaju: ne možete zaštititi igrače ako industriju gurnete u podzemlje. GGL kockarnice u Njemačkoj moraju se pridržavati strogih pravila oglašavanja i socijalnih koncepata, što dolazi sa značajnim troškovima usklađenosti.

Ako njemačko porezno i regulatorno okruženje ostane znatno kažnjavajuće od onog u drugim članicama EU poput Bugarske, pritisak na legalne operatore samo će se povećati. Za sada, bugarska odluka označava pobjedu za one koji zagovaraju uravnotežen pristup regulaciji kockanja, fokusirajući se na tržišnu stabilnost umjesto na kratkoročno fiskalno izvlačenje. Ostaje vidjeti hoće li drugi europski regulatori slijediti primjer Bugarske u priznavanju ograničenja oporezivanja na visoko konkurentnom digitalnom tržištu.