EU-sko kockarsko oporezivanje? Poljski premijer Donald Tusk zagovara novi izvor prihoda

Značajan pomak u europskoj politici kockanja možda je na pomolu jer poljski premijer Donald Tusk iznosi kontroverzni prijedlog u Bruxelles.

Tijekom sastanka čelnika Višegradske skupine u Bratislavi, Tusk je pozvao na ozbiljno razmatranje poreza na kockanje na razini EU-a. Ovaj potez namijenjen je osiguravanju sredstava za sljedeći dugoročni proračun Europske unije koji obuhvaća razdoblje od 2028. do 2034. godine. Tuskova logika fokusira se na identificiranje novih izvora prihoda koji ne stavljaju dodatni financijski pritisak na radnu snagu, već umjesto toga ciljaju digitalne usluge, kriptovalute i kockanje.

Ideja o nametu na online klađenje nije posve nova u hodnicima Europskog parlamenta, ali Tuskova podrška donosi novi zamah. Parlament je već identificirao online kockanje kao potencijalni izvor 'vlastitih sredstava' za proračun EU-a. Procjene sugeriraju da bi takav namet mogao biti vrlo unosan za financije bloka.

“Želim da se prijedlog Europskog parlamenta o porezima na kockanje i kriptovalute shvati ozbiljno.” - Donald Tusk, premijer Poljske

Brojke i činjenice

Parlamentarne procjene navedene u proračunskim raspravama ukazuju na to da bi namet na online kockanje mogao generirati između 2 milijarde i 4 milijarde eura godišnje. Međutim, još nije dogovorena nikakva specifična porezna stopa ili struktura. Kontekst Tuskovog domaćeg tržišta u Poljskoj naglašava zašto je ovo osjetljivo pitanje za operatere. Poljska trenutno primjenjuje 12-postotni porez na promet sportskog klađenja, jedan od najviših u Europi. Podaci iz H2 Gambling Capital pokazuju da je ukupni bruto prihod od igara (GGR) sportskog klađenja u Poljskoj dosegnuo 1,62 milijarde eura u 2026., na temelju projiciranog prometa od 5,07 milijardi eura. Visoki porezi u Poljskoj već su doveli do visokih marži od oko 32 posto, jer se operateri bore nadoknaditi teški fiskalni teret.

Pozadina

Unatoč političkom entuzijazmu nekih čelnika, put do poreza na kockanje na razini EU-a prepun je pravnih i političkih prepreka. Oporezivanje ostaje suvereno pitanje za države članice, a svaka promjena sustava prihoda EU-a zahtijeva jednoglasno odobrenje Vijeća. Nadalje, svaka država članica mora odobriti odluku u skladu sa svojim nacionalnim ustavnim postupcima. Za industriju kockanja, primarna briga je potencijal za dodatni sloj oporezivanja uz postojeće nacionalne dužnosti. Ovo je posebno relevantno na tržištima poput Njemačke, gdje je Državni ugovor o kockanju iz 2021. (GlüStV 2021.) već uspostavio složeno i visoko oporezovano okruženje.

Zašto je to važno za njemačke igrače

Za igrače u Njemačkoj, porez na cijelom području EU-a mogao bi imati izravne posljedice na njihovo iskustvo igranja. Njemačko tržište strogo regulira GGL (Zajedničko regulatorno tijelo za kockanje država), s mjesečnim ograničenjem depozita od 1.000 eura na svim platformama putem LUGAS sustava i ograničenjem od 1 eura po okretaju na virtualnim automatima. Ako se uvede dodatni porez EU-a, licencirani operateri mogli bi biti prisiljeni sniziti isplatne omjere ili smanjiti bonus ponude kako bi ostali profitabilni. Ovo bi moglo nehotično potaknuti igrače prema ilegalnim offshore stranicama koje se ne pridržavaju poreznih zakona EU-a ili njemačkih standarda zaštite igrača, potkopavajući primarni cilj GlüStV 2021., a to je usmjeravanje tržišta.

Što to znači za kockarnice s GGL licencom

Operateri koji trenutno posjeduju GGL licencu već se suočavaju sa značajnim troškovima usklađenosti. Nova europska naknada predstavljala bi još jednu financijsku prepreku u okruženju s već niskim maržama. Hermann Pamminger, glavni tajnik Udruge europskih kockarnica, napomenuo je da je upravljanje velikim poreznim opterećenjima bez ugrožavanja korisničkog iskustva gotovo nemoguće. Ako EU doda porezni sloj povrh njemačkog poreza na promet za automate i poker, konkurentska prednost legalnih operatera u odnosu na crno tržište nastavit će se smanjivati. Industrija će pomno pratiti hoće li se Tusksov prijedlog dovoljno usvojiti da bi se prevladalo visoko pravilo jednoglasne suglasnosti u Bruxellesu.